Medijski poslenici dočekuju 3. maj u okolnostima pada slobode štampe.
Medijski poslenici u Crnoj Gori i ovaj Svjetski dan slobode medija – 3. maj – dočekuju u okolnostima političkih i ekonomskih pritisaka, izraženih bezbjednosnih rizika, u nepovoljnom socio-ekonomskom statusu zaposlenih u medijima i lošim uslovima rada.Vijesti Crne Gore
I dok predstavnici vlasti tvrde da se medijske slobode danas i prije nekoliko godina ne mogu porediti, kakvo je realno stanje, osim medija i medijskih udruženja iz Crne Gore, vide i međunarodne organizacije, zbog čega Crna Gora bilježi značajan pad na ovogodišnjem Indeksu slobode štampe Reportera bez granica.
Komentarišući pad Crne Gore na ovogodišnjem Indeksu slobode štampe, bivši generalni direktor Direktorata za medije, dugogodišnji novinar i glavni i odgovorni urednik novoosnovanog portala „Rmedia“ Neđeljko Rudović za „Dan“ ocjenjuje da je do pada došlo jer je potpuno evidentno da se malo šta po pitanju medija promijenilo u odnosu na raniji period.
– Možemo reći da su ključne prakse koje je DPS sprovodio ostale gotovo iste – namjera da se pod kontrolu stave prije svega javni servisi, da se ostali mediji pokušaju disciplinovati na razne načine, prije svega i javnim i onim drugim pritiscima, i da se medijama koji žele da rade svoj posao na način koji znači prije svega poštovanje Kodeksa novinara i zauzimanje kritičkog stava i odnosa prema vlasti, ko god da je u vlasti, to ne dopušta – rekao je Rudović za „Dan“.
Po njegovim riječima, potpuno je evidentna činjenica da parlamentarna većina pokušava da na sve načine zadrži uticaj nad Javnim servisom i Agencijom za audio-vizuelne medijske usluge (AMU).
– Jednostavno, ne postoji način da to zakamufliraju do mjere da to nije vidljivo i van granica Crne Gore. Mislim da je na novinarima, osnivačima medija, glavnim urednicima velika odgovornost, jer vlasti mogu pokušavati, i očigledno je da će mnoge vlasti pokušavati, da imaju poslušne medije, a na nama je da to ne dozvolimo – istakao je Rudović.
Izvještaj Reportera bez granica i slični dokumenti, kako je ocijenio, istovremeno znače i neku vrstu međunarodnog pritiska na sadašnju vladajuću garnituru.
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Željka Zvicer ocijenila je da se 3. maj u Crnoj Gori dočekuje u atmosferi deklarativne posvećenosti evropskim vrijednostima, ali da medijski prostor ostaje opterećen pritiscima, nesigurnošću i selektivnim institucionalnim djelovanjem.
– Upravo kontinuirani pritisci na medije, izostanak efikasnih istraga napada na novinare i problematični institucionalni pristupi direktno utiču i na procjenu spremnosti Crne Gore za dalje korake u pregovorima – ocijenila je Zvicer.
Iz Sindikata medija Crne Gore ocijenili su da položaj medijskih radnika u Crnoj Gori već duže vrijeme ne bilježi suštinski napredak, ukazavši da problemi koji opterećuju profesiju – nepovoljan socio-ekonomski status zaposlenih u medijima, loši uslovi rada, politički pritisci i izraženi bezbjednosni rizici – ostaju isti.
– Od 2020. do kraja 2025. godine, SMCG je zabilježio ukupno 146 napada u bazi SafeJournalists. U tom šestogodišnjem periodu, u čak 56 slučajeva žrtve su bile novinarke, u 50 slučajeva njihove muške kolege, dok su u 40 slučajeva žrtve bile grupe novinara ili same medijske organizacije – saopštili su iz SMCG.
Kako su dodali, medijski radnici suočeni su sa napadima i prijetnjama dok su na radnom zadatku, a nijesu bezbjedni ni u privatnoj sferi.
Ukazali su da se žene u medijima suočavaju sa specifičnim oblicima nasilja, uključujući seksističke uvrede, prijetnje i kampanje diskreditacije, a sve sa ciljem da se udalje iz javnog prostora i profesije.
Iz SMCG su istakli da ne može biti govora o stvarnoj profesionalnoj slobodi ukoliko ljudi koji rade u medijima ne mogu da žive dostojanstveno od svog rada, ukoliko su izloženi stalnom stresu, ako nemaju kolektivnu zaštitu i ako socijalni dijalog ne daje rezultate.
Predstavnica Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Dubravka Joksimović smatra da se Crna Gora, nakon reformi medijskih zakona iz 2024. godine, kojima je ostvaren značajan uspjeh na evropskom putu i zatvoreno poglavlje 10, nalazi u novoj fazi pune implementacije usvojenih standarda. Ona je naglasila da bezbjednost novinara ostaje jedan od ključnih izazova.
– Iako bilježimo napredak, brže reakcije institucija i snažniju društvenu osudu napada, rješavanje ranijih slučajeva mora ostati prioritet. Jer bez pravde nema pune slobode medija – poručila je Joksimović.
Izvor: portal Dan
