Gojaznost u dječjem i adolescentnom uzrastu predstavlja veliki zdravstveni problem.

Prekomjerna tjelesna težina i kod najmlađe polupalcije može prouzrokovati visok nivo masnoće u krvi i povišen pritisak, rizik od pojave dijabetesa. Ljekari preporučuju da roditelji trebaju reagovati čim primjete da se djete ubucilo više nego što je to primjereno za njegov uzrast. Što se duže čeka, kilogrami se više gomilaju i mnogo je teže promjeniti navike u ishrani djeteta.
Koliko mladi znaju o faktorima rizika za gojaznost, o principima pravilne ishrane istraživala je među barskim gimnazijalcima NVO "Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja-CEAZ " čiji je osnivač   dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, dijetolog

Piše: Biljana Dabić

Dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, dijetolog u okviru projekta podržanog od strane Ministarstva sporta pod nazivom “Ispitivanje nivoa znanja mladih o faktorima rizika za gojaznost” nakon održanih radionica u kojima su učestvovali učenici sve tri srednje škole u Baru, tokom poslednje aktivnost ovog projekta je anketirala učenike o faktorima rizika za gojaznost, odnosno poznavanju principa pravilne ishrane.
-U našem istraživanju ukupno je učestvovalo 277 učenika. U ispitivanoj grupi bilo je 130 učenika, od čega 86 (66,2%) devojčica i 44 (33,8%) dečaka. U kontrolnoj grupi učestvovalo je 147 učenika, od čega 84(57,1%) djevojčica i 63 (42,9%) dječaka. U ispitivanoj grupi prosječan nivo znanja iznosio je 74,07%, a u kontrolnoj 60,43%, na osnovu čega se može zaključiti da je radioničarski rad dobar način edukacije mladih i da dovodi do povećanja nivoa znanja, kazala je dr Snežana Barjaktarović-Labović.

Prema riječima doktorke, razlog za odabir teme “Stepen znanja mladih o faktorima rizika za gojaznost” je više nego evidentan jer dovoljno je prošetati gradom i uočava se da nema više generacije koja nije u prekomjernoj telesnoj masi u Crnoj Gori.
-Kad je u pitanju svijet, Evropa i Crna Gora, gojaznost je bolest koja je rezervisana za svaku starosnu dob. U šali često kažem- roditelji prvo tjeraju djecu da jedu na silu, pa kad djeca postanu gojazna onda ih “spašavaju” uvođenjem vrlo često loših dijeta. Uzrasna granica kad govorimo o gojaznosti ne postoji, postoje samo definisane referentne vrijednosti za Body Mass Index – BMI koji je pokazatelj stanja uhranjenosti, od najmlađeg uzrasta kao za odrasle. Naše istraživanje je bilo usmjereno na mlade, na srednjoškolce, finansirano od strane Ministarstva sporta, kaže naša sagovornica

Prije testiranja sa srednjoškolcima je realizovan niz radionica u kojima su se mogli upoznati sa osnovnim principima pravilne ishrane, sa faktorima koji utiču na gojaznost i naravno mjerama prevencije gojaznosti.
Zajedno sa koordinatorima iz sve tri srednje škole odlučili smo da “izmjerimo” koliko je radioničarski rad efikasan. Anketirali smo djecu koja su pohađala radionice, kao i djecu koja nisu prisustvovala radinicama. Po anketi se potvrdilo da radionice zaista daju efekat, a svakako treba ih održavati u kontinuitetu. Sve što se tiče zdravlja, iako ljudi misle da znaju, pa i kad zbilja znaju, treba povremeno ponavljati, kazala je dr Labović dodajući “Iznenadilo me da je mnogo njih navelo da su proteini osnovni izvor energije”.
- Da se malo to prostudira može se i obrazložiti jer vrlo često vidite razne reklame, pa hiperproteinske dijete. Djeca se ne udubljuju, ne razmišljaju. Jako je važno da djeca dobiju pravu informaciju od ljudi koji su stručni, koji su u nauci i koji su odgovorni da neće iznijeti ni jednu preporuku koja nije zanosvana na dokazima. To treba da bude princip svih nas koji smo položili Hipokratovu zakletvu, aon koji je nisu položili a bave se zdravljem treba dobro da se zapitaju da li je to u redu, kaže dr Barjaktarović-Labović

Pored škola u današnje vrijeme su prodavnice “brze hrane”, nemamo decenijama školske kuhinje u kojima su ljudi od struke preporučivili šta djeca treba da pojedu za užinu. Na pitanje, koliko je brza hrana podstakla gojaznost, dr Labović, odgovara “ U izuzetno velikoj mjeri”.
-Ako hoćemo zdraviju naciju, onda se tom pitanju trebamo sistemski i posvetiti. Stalno pričati djeci da ne vjeruju Ronaldu kad reklamira čips iz razloga jer ga on ne jede. Ali, Ronaldo je dobio veliki novac da se nasmješi i da kao izgricka taj čips, navodi doktorka .

Preporuke dijetologa su pet obroka dnevno, doručak, ručak i lagana večera, kao i dvije užine, uz mnogo vode. Doručak je najvažniji obrok!
-Na žalost istina je da se doručak češće preskače. Tokom radionica pitam djecu- koliko vas je doručkovalo, na prste jedne ruke brojimo učenike koji doručkuju prije polaska u školu. Na velikom odmoru se doručkuje i to uglavnom peciva od bijelog hljeba, punjena mesnim prerađevinama, i majonezima, pice, brza hrana ...što je sve hrana za izbjegavanje. U pekarama mogu da se prave zdravi obroci i da se to punude djeci, kao : salate, sendviče sa kiflama od integralnog brašna..., preporučuje dijetolog.

Među srednjoškkolcima, mladima ima djece koja su vegani, vegetarijanci. Sve učestalije djeca zbog nekakvog možda trenda, poisovjećivanja sa javnim ličnostima, ne jedu meso i prerađevine od mesa
-Djeca treba da jesu sve namirnice. Kada me pitaju kada treba da se izbjegava neka hrana, jedino ako ste alergični na nju. Svi treba da jedemo namirnice iz svih grupa, i žitarice, i voće, i povrće, i meso, i mliječne proizvode...i naravno da pijemo dosta vode. Vegetarijanska i veganska ishrana jesu postale neki vid pomodarstva. Kad pitate nekog adolescenta, mada su uglavnom djevojke, kao što sam imala priliku da razgovaram sa njima tokom radionica, oni zapravo uopšte ne znaju zašto su vegetarijanci. Najčešće zato jer je vegetarijanac neki njen fan, pjevačica koja redovno publikuje šta jede. Ili je njena drugarica koju voli već započela takav način ishrane. Međutim, djeci treba objasniti kad isključite crveno meso to rezultra anemijom, a anemija je jako česta hronična, nezarazna bolest. Ako na anemiju koja je veoma zastupljena pogotovo kod ženske poluplacije dodate smanjen unos, ili potpuno neunošenje namirnica koje su bogate gvožđem to je veliki problem. Treba objašnjavtati i objasniti do mjere da bude jednostavno i lako za prihvatiti, kaže Barjaktarović-Labović ističući da u ishrani djece i mladih trebaju da budu zastupljene sve namirnice

Fizička aktivnost kao prevencija gojaznosti, održavanje vitalnosti tijela, treba da bude stil svakodnevnog života.

-Fizička aktivnost je veoma važna. Kad je ishrana u pitanju svoje pacijente edukujem o četri načela: šta i koliko da jedu, kako da pripreme to što jedu i kada da jedu, a peto načelo bez koga se ne može govoriti o zdravom načinu života je fizička aktivnost. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su jasne, i samo što nas ne mole- dajte ljudi pokrenite se, maker 30 minuta dnevno hodajte. Istraživanja su dokazala da je fizička neaktivnost već stigla u prvih pet uzročnika smrtnosti od hroničnih nezaraznih bolesti, to je veliki problem, zaključila je dr Labović
Doktorka apeluje na školarce da pješke idu u školu, i iz škole kući. “ Sve što možete odratiti pješke, odlazak u škole, kod drugara... idite dužim putem, ignorišite lift”

Preporuke važe i za odrasle. Svaki korak je važan!