Ni dužeg mraka, sati koji se pretvoriše u dane bez struje, ni neubjedljivijeg objašnjenja o uzroku nestanka struje.
Piše: Biljana Dabić
Dok su građani Bara, Ulcinja i Sutomora oko 30 sati, u januaru bili bez električne energije u domaćinstvima, na radnim mjestima, u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) tvrde da dalekovode redovno servisiraju, u skladu sa pravilnicima- dva puta godišnje.
Dovedoše nas u CGES- u u dilemu, da li da vjerujemo njihovim riječima, ili sopstvenim čulima.
Snijeg koji je bio pomiješan sa kišom uhvatio se na provodnike, vjetar je bio jak i došlo je do kidanja provodnika na dalekovodu "Podgorica2-Virpazar". Ovako su objasnili u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu zbog čega duže od 27 sati građani Bara, Sutomora i Ulcinja nisu imali struju, od četvrtka u podne do petka posle podne, a neki i do kasno u noć (do 23 sata)
Za sanaciju dalekovoda Bar –Budva, kako tvrde u CGES, trebaće više vremena jer ima nekoliko polomljenih stubova.
Zašto su stubovi polomljeni, iz CGES nisu dali objašnjenje. Da li građani trebaju da strahuju od malo snijega, nešto kiše i koliku jačinu vjetra mogu izdržati stubovi.
Kolika je tvrdoća materijala stubova na dalekovodima u kontinentalnim zemljama koje imaju oštre zime, gdje se ledeni dani broje u mjesecima, visina sniježnog pokrivača je u mjernoj jedinici – metar?
Ili je maksimalno opterećenje materijala naših dalekovoda minimalno, ili “klecaju” pred istekom roka, ili je nešto od oboje.
Uz respekt prema 15 –tak radnika, dalekovodne ekipe iz Nikšića i Podgorice, koji su po niskim temperaturama, po snijegu i vjetru, preko nepristupačnog terena iznijeli opremu i alat na lice mjesta, te satima otklanjali kvarove na dalekovodima i sanirali su kvar na 110 kV dalekovodu 'Podgorica2-Virpazar'. Na taj način, CGES je u 15 časova i 20 minuta stvorio uslove Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS)za napajanje elekreičnom energijom svih potrošača Bara, Sutomora i Ulcinja.
Da li bi padali stubovi (četri stuba), da se na vrijeme i u kontinuitetu održavaju dalekovodi? Da li bi uopšte bilo potrebno govoriti o kompleksnosti havarije u 21.vijeku? Ko su odgovorani što su se radnici na teško prohodnom terenu mučili u zimskim uslovima, građani smrzavali?
Među građanima koji su bili 30-tak sati bez struje ima bolesnih i nemoćnih, djece, koji duže od dana cvokoću u hladnim prostorijama, bez toplih napitaka
Cijena struje u Crnoj Gori nije niska, naprotiv! Kad bi se zaista vodilo računa o zaštiti potrošača koji su se u hladnim zimskim mjesecima oko 30 sati smrzavali, bili onemogućeni da cijeli radni dan obavljaju poslove, neki čak bili ugroženi jer aparati sa kiseonikom nisu mogli da rade, sem izvinjenja od PR Crnogorskog elektroprenosnog sistema, čelnici preduzeća razmišljali bi o obeštećenju potrošača.
A, potrošače, koje glava zaboli od računa za struju, neumjesno je opterećivati obrazloženjima “kompleksnosti havarije” iza koje se očigledno prikriva nesposobnost onih koji trebaju ovaj sistem da održavaju besprekornim jer građani (potrošači) skupo ih plaćaju.
Još su crnogorsku javnost obmanuli da su “svi” potrošači iz Bara, Sutomora, Ulcinja dobili struju u 15:20. Dobili, da bi nakon sat ponovo pojedini dijelovi barske opštine ostali u mraku do 23 sata.
Podsjetimo, Bar, Sutomore i Ulcinj ostali su bez struje u četvrtak u podne zbog kvarova na dalekovodima Podgorica-Virpazar i Bar -Budva, koji su nastali “usled nevremena”.
Ne daj Bože kakve žešće zime na Primorju!
