Građanskom birou u Opštini Bar do polovine jula podneseno je oko 8.300 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata.

Ako se uzme u obzir procjena da na teritoriji barske opštine ima preko 25.000 bespravno sagrađenih objekata to bi značilo da je samo jedna trećina vlasnika nelegalnih objekata započela proces legalizacije, dok 2/ 3 nisu ni zahtjev podnijeli.
U ovoj drugoj grupi brojni su vlasnici bespravno sagrađenih objekata, prevashodno sa prebivalištem u inostranstvu, koji nisu ni znali za mogućnost legalizacije, niti su bili obavješteni o rokovima. Sa druge strane, geodetska preduzeća nisu u mogućnosti da terenski i operativno obrade sve zahtjeve građana za legalizaciju, katastarski podaci u potpunosti ne odgovaraju stanju na terenu što dodatno usporava procedure...

Piše: Biljana Dabić

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata počeo je sa primjenom polovinom oktobra 2017.godine, i za “prvi” korak legalizacije, podnošenje zahtjeva i ovjereni elaborat u katastru zakonodavac je prvobitno predvidio devet mjeseci. Podsetimo, rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju istekao je 16.jula, a nadležni organi su odobrili dodatnih 90 dana za dopunu dokumentacije, koji ističu u oktobru.
Rokovi za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata u Crnoj Gori su bili kratki, i mnogi vlasnici kuća koji žive u inostranstvu apeluju na nadležne da produže rokove prijave i postupka legalizacije.

Miljana Stanišić godinama živi i radi u Beču. Novac koji je zaradila u Austriji uložila je u Crnu Goru gde je sagradila dvije kuće na lokalitetu između Bara i Ulcinja
-Gradila sam na dijelu koji nije bio pokriven Detaljnim urbanističkim planom. Nisu bili stvoreni uslovi za gradnju. Kupila sam plac koji mi se svidio, zatim sam pošla u opštinu i tražila po modelu kao u Austriji, da me upute kome da podnesem zahtjev za dozvolu za gradnju. Objasnili su mi da na loklaitetu Dubrave nema dovoze, ali i kazali „Možete graditi, kako grade i drugi “ Na svoj način dali su nam „zeleno svijetlo“. Sagradila sam objekat. Sada imam veliki problem. Nisam znala za postupak legalizacije, i mogućnost da mogu podneti zahtjev za legalizaciju. Nisam bila informisana. Većina ljudi koji ovdje imaju objekte, a žive u drugim državam uglavnom su u Crnoj Gori nekoliko ljetnih mjeseci, dolaze od ljeta do ljeta. Ove godine sam došla početkom avgusta i čujem za legalizaciju, ali, takođe, čujem da je prošao rok. Pa to je inače bio kratak rok za taj proces, kaže Stanišić ističući „Mislim da bi trebao taj rok da se produži i omogući ljudima koji hoće da legalizuju svoje objekte jer to je za dobro i vlasnika, ali i države koja će prihodovati novac“.
Ne treba čak zanemariti jednu takođe, važnu činjenicu, da ima ljudi, vlasnika objekata, koji ne stignu dođi svake godine...poslovi, porodične obaveze, bolesti, objektivni razlozi.

Brojni su vlasnici objekata u Crnoj Gori sa prostora nekadašnjeg SSSR koji, takođe, nisu znali za rokove legalizacije . Među njima je Larisa Pospelova
- Imamo kuću u Baru. Mi volimo Crnu Goru i poštujemo državu, zakone. Radimo u Rusiji i nismo znali da je stupio na snagu Zakon koji omogućava legalizaciju. Kad smo došli komšije su nam rekli o mogućnostima legalizacije kuće, ali i da je prošao rok za prijavljivanje. Mi o tome ništa nismo znali, niti smo u Rusiji mogli nešto na tu temu pročitati. Znamo mnogo naših prijatelja, koji imaju isti problem, nisu stigli da podnesu zahtjev za legalizaciju. Apelujemo ako je moguće da se rok produži rok, mi želimo da legalizujemo naš objekat, kaže Larisa Pospelova.
U državnim službama,zbog nedovoljnih radnih kapaciteta i sve većeg broja pristiglih prijava, katastri veoma sporo obrađuju geodetske elaborate

Geodeta Marko Vegar kaže da je Zakonom, koji se tiče legalizacije bespravno podignutih objekata, država sa pravom imala za cilj, da iste uvede u legalne pravne tokove, smanjujući evidentan haos u oblasti urbanizma, za bolje i efikasnije dalje planiranje, zaštitu i upravljanje prostorom.
-Međutim, od samog početka realizacije ovog zakona u praksi, brojni problemi koče njegovu primjenu u punom kapacitetu. Prije svega, mišljenja sam da se u ovaj proces ušlo na brzinu, kadrovski i sistemski dovoljno nespremno. Geodetske organizacije, kojih u Baru ima desetak, nisu u mogućnosti da terenski i operativno obrade sve zahtjeve građana za legalizaciju, najviše zbog izuzetno kratkih rokova koji su postavljenmi pred nas kao obrđivače i njih.. Za nekih više od 8000 zahtjeva, a to je tek dio bespravnih objekata u našoj Opštini, ovakvom dinamikom bilo bi potrebno i dvije godine da budu završeni. Bespravnih objekata i golim okom je vidljivo da ima mnogo više, nego što je prijavljeno. Ovaj proces, ne može ovom brzinom da obradi i barski katastar, iako ljudi u njemu rade punim kapacitetom i izloženi su, to znam sigurno, velikim naporima. Pored ovoga što sam naveo, pojedinini katastarski podaci su stari i tridesetak godina i ne odgovaraju trenutnom stanju na tetenu. Ovo stvara velike probleme i građanima jer zbog grešaka i neslaganja, moraju da rešavaju i pravne probleme, koji opet usporavaju sam proces i nemogućnost da se zakonski rokovi ispoštuju. Pošto su u Baru, veliki broj vlasnika ovih objekata nerezidenti, sam postupak njihovog obavještavanja i upoznavanja sa samim procesom legalizacije je problematičan, jer se i ovih dana javlja veliki broj njih koji uopšte nisu znali o čemu je ovdje riječ. Tu opet dolazimo do rokova kao problema, kaže Vegar.
Prema njegovom mišljenju, ako se već ušlo u ovaj proces nespremno, sigurno cilj nije da se sve radi onako na brzinu, ne rješavajući do kraja i na kvalitetan način ovaj veliki problem.
-Ako već ne postoje kadrovski kapaciteti da se sve ovo dovede do kraja kako treba, ne bi se smjeli držati slijepo rokova iako ih sam zakon propisuje. Praksa je pokazala da je potrebno mnogo više vremena za njegovo sprovođenje i ne vidim ništa sporno da se ti rokovi pomjeraju koliko je god potrebno da bismo kao građani i država bili zadovoljni i da sve ovo ima smisla. Geodestskih organizacije su i do sada imale dovoljno posla, a ovaj proces legalizacije je svima napravio puno problema, zaključuje Vegar.
Prema ranijoj proceni Ministarstva održivog razvoja u Crnoj Gori je oko 100 hiljada nelegalnih objekata, a prema Upravi za nekretnine oko 40 hiljada nelegalnih objekata.
Podsjetimo, Skupština opštine Bar još nije donijela ni odluku o visini naknada za komunalije za objekte koji budu mogli da se legalizuju