Iako na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore ima 43 000 nezaposlenih lica, u Crnoj Gori postoji potreba za radnom snagom tokom turističke sezone. Crnogorsko primorje, samim tim i Bar, tokom ljetnje sezone imaju potrebe za određenim profilima radnika, prevashovno u ugostiteljstvu i turizmu.

Praksa pokazuje da na tržištu rada poslodavci ne mogu da nađu adekvatnu radnu snagu pa su prinuđeni da zapošljavaju strance koji ih „koštaju“ skuplje od domaćeg radnika. U kvoti radnika koje Crna Gora „uvozi“ sa strane dominira radna snaga iz Srbije, nešto manje iz BiH, Makedonije i Kosova.

Piše: Biljana Dabić

Godišnja dozvoljena kvota u Crnoj Gori za zapošljavanje stranaca je 18.000.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić kaže je da već “utrošena” polovina dozvoljenog zapošljavanja stranaca – preko 9.170. U najvećem broju, posebno u turističkoj sezoni, zastupljeni su radnici iz Srbije.

Sa druge strane, Srbija koja ima preko sedam miliona stanovnika, 11 puta više od Crne Gore, a na godišnjem nivou izda do osam hiljada radnih dozvola.
Direktor Nacionalne službe zapošljavanja Srbije Zoran Martinović , kazao je da se na godišnjem nivou strancima u Srbiji izda do 8.000 radnih dozvola.
Martinović nije raspolagao preciznijim podatkom koliko Crnogoraca ima radnu dozvolu u Srbiji.

-Sa sigurnošću mogu da kažem da ih ima mnogo manje od Srbijanaca u Crnoj Gori, kazao je Martinović.

Razmjena iskustava, učenje jednjih od drugih u pogledu aktivnih mjera zapošljavanja,
unapređenje onih mjera koje se tiču saradnje sa loklanim upravama, izmjene zakonskih rješenja, neophodnost obezbjeđivanja podsticajnih mjera za zapošljavanje, decentralizacija zapošljavanja, ... teme su zbog kojih su se za istim stolom našli predstavnici Nacionalne službe zapošljavanja Srbije zajedno sa čelnicima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, čelnici opštine Bara.

Na tržištu rada Crne Gore imamo paradokaslnu situaciju. Preko 40 hiljada nezaposlenih, a sa druge strane poslodavci imaju problem da dođu do adekvatnog radnika i zaposle ga.

- ZZZCG sistematski godinama unapređuje rad sa nezaposlenim licima, kroz aktivne mjere koje u našem godišnjem budžetu obuhvataju preko četri miliona evra kroz koje uključujemo veliki broj nezaposlenih lica, obuke. Interesovanje nije uvjek isto i nije uvjek na očekivanom nivou. Ipak ljudi sada već i prihvataju da ulaze u sisteme prekvalifikovanja, dokvalifikacije, kaže Mustafić koji dodaje : “Ukoliko se u kompletnom državnom izmjeni politika obrazovanja da proizvodimo kadrove, zvanja i vještine koje su potrebne tržištu rada, da se okanemo proizvodnje zanimanja koja nisu interesantna tržištu, one hiperprodukcije pojedinih zvanja, onda ćemo napraviti bitnije iskorake”.

- Zavod tu ne može sam uraditi mnogo. U saradnji sa drugim institucijama, lokalnim upravama, siguran sam da ćemo donekle smanjiti stopu nezaposlenosti koja iznosi 18,5%, koja ni izbliza nije niska koliko bi željeli, kazao je Mustafić. On je Akcioni plan zapošljavanja u Srbiji, decentralizaciju zapošljavanja naveo kao pozitivan primjer primjenljiv i u Crnoj Gori.

Direktor Nacionalne službe zapošljavanja Srbije navodi da svi strateški dokumenti Srbije, koji se tiču tržišta rada, definišu decentralizaciju kao jedan od dugoročnih ciljeva u politici zapošljavanja. Zajedno sa 150 loklanih uprava na godišnjem nivou izdvajau 800 miliona dinara (oko 6,7 miliona evra) sredstava za podsticaj zapošljavanja.

- Uspjeli smo od 2010.godine, od kada je započeo taj proces, da od deset lokalnih uprava koje su u tom trenutku bile zainteresovane, danas stignemo do sto i pedeset gradova i opština koje sa nama udružuju sredstva, značajna sredstva izdvajaju i upravo ta sredstva se koriste za građane kako bi pomogli ljudima da dođu do posla. Prioriteti su najugroženije grupe kojima je najteže zasnovati radni odnos, kazao je direktor NSZ Srbije, koji je naglasio da je veoma važno da se ta praksa i dalje afirmiše, iskustva prenose susjedima. On j naglasio da politika zapošljavanja nije ekskluzivno pravo centralne vlasti, već nešto čime bi trebalo da se bave i lokalne sredine.

-Posredstvom Nacionalne službe zapošleno je 25.000-30.000 ljudi, a taj broj se učešćem lokalnih samouprava povećao za 10.000.Svage godine interesovanje je sve veće, i imamo inovativne programe koje dobijamo iz lokalnih sredina, konkretne i sadržajne ideje, rekao je Martinović ističući das u u regionu prepoznati po decentralizaciji zapošljavanja.

SVAKE GODINE MILION EVRA ZA NOVA RADNA MJESTA - BAR KAO NOVI SAD?

Martinović je za primjer istakao grad Novi Sad koji u Srbiji rekordno svake godine izdvoji iz budžeta million evra za zapošljavanje.
Ako se ispune predizborna obećanja pojedinih političkih partija u Baru, po pitanju ulaganja u zapošljavanje Bar će biti rame uz rame sa Novim Sadom. Podsjetimo, kroz realizaciju izbornog programa Socijaldemokrate, preko buduće Agencije za razvoj opštine, najavljuju da će svake godine uložiti preko million evra u nova radna mjesta.

Predsednik opštine Bar dr Zoran Srzentić kazao je da Opština Bar za podsticajne mjere zapošljavanja u ovoj godini budžetskim sredstvima predvidjela 335.000
evra.

{galerija}info/2018/6/zzz{/galerija}