Rak dojke je najčešće maligno oboljenje žena. Svaka tri minuta na planeti se kod jedne žene dijagnostikuje rak dojke, vodeći uzrok smrtnosti žena dobi od 40 – 55 godina. Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje od raka dojke oboli 1,3 miliona, a umre oko 500 hiljada žena. Preventivni pregledi dojki za 30 odsto smanjuje smrtnost.
Biljana Dabić
Februar je mjesec borbe protiv raka. Prevencija borbe protiv dojke tema je na koju su dvije radionice održale u Baru dr Nada Cicmil internista onkolog Kliničkog centra CG i dr Gina Masoničić internista.
U većini zemalja svijeta poslednjih godina rak dojke je u porastu i sve češće obolijevaju žene mlađe životne dobi. Preko 70 % otkriju same prilikom samopregleda dojki. Od 10 pronađenih čvorova u dojci osam su sigurno dobrćudni. Rak dojke je najčešće maligno oboljenje žena. Svaka osma žena će za svoj životni vijek (od oko 85 godina) oboljeti od raka dojke. Od raka dojke mogu oboljeti i muškarci. Od ukupno oboljelih 1- 2 % su muškari,kazala je dr Nada Cicmil onkolog na edukativnom predavanju održanom u dvorcu kralja Nikole.
Dr Cicmil je istakla da osobe koje imaju više od jednog bližeg srodnika oboljelog od raka dojke treba da se jave u Centar za genetiku Kliničkog centra Crne Gore radi određivanja indikacija za testiranje i obezbjeđivanja njegove dostupnosti.
Prema riječima onkologa- Ako je žena u porodici imala oboljelog od raka dojke, ona se treba javiti ljekaru na deset godina prije dobi u kojoj je bio njegov sriodnik kada je obolio. Sekundarna prevencija na prvom mjestu podrazumijeva samopregled. Obavlja se od 20 godine svake žene do kraja života. Žene prije menopauze: 5. do 10. dana ciklusa, a žene u menopauzi jednog određenog dana u mjesecu. Od 20 do 40 godine pregled kod ljekara se obavlja jednom u tri godine, a nakon toga jednom godišnje. Kod žena mlađih od 30 godina mamografija ne treba da se sprovodi. Ukoliko se rak dojke otkrije u ranom stadijumu prognoze su pozitivne u 96% slučajeva, ali zbog kasnog otkrivanja raka dojke oko 50 % slučajeva se dojka mora amputirati.
-Mamografijom se mogu otkriti sićušni čvorovi i zloćudne promjene dvije godine ranije nego što se oni mogu opipati, kaže dr Cicmil i objašnjava -Bazična mamografija se radi sa 50 godina i ponavlja na dvije ( ako ima riziko faktora), inače se sledeća mamografija radi na tri godine. Suštinski sledeći pregled je u zavisnosti kako je izgledala prva mamografija, ima li žena u međuvremenu neke tegobe, kakva je genetika, u skladu sa preporukom ljekara kome žena pokloni povjerenje. Ultrazvuk treba raditi na šest mjeseci.
- Najveći broj oboljelih žena je stariji od 50 godina, a rak se konstituiše najčešće u periodu od 40 do 50 godina života, objasnila je dr Cicmil.
Od organizacije zdravstvenog sistema dojke su u “nadležnosti”: izabranog doktora, ginekolog, hirurg i onkolog. U Njemačkoj taj pregled pripada ginekologu, a u Crnoj Gori osobe biraju po preporukama, na osnovu iskustva ljekara.
Jedan od trendova je da se hormonskom terapijom produžavaju godine menstrualnog perioda kod žena uglavnom zbog vizuelno estetskih razloga.
-Određeni faktori mogu itekako da povećaju rizike od obolijevanja. Puno većem riziku su izložene žene koje imaju porodičnu anamnezu karcinoma dojke, one koje uzimaju hormonsku terapiju i žene koje nisu dojile i rađale. Povećane količine estrogena povezuju se sa rakom dojke. Sve što je duži estrogeni period žena je ljepša, vitkija... ali je rizik od razvoja raka dojke time veći. Ako se koristi hormonska terapija obavezne su redovne kontrole kod endokrinologa, ginekologa, kaže dr Cicmil.
Konzumiranje alkohola, cigareta, suhomesnatih proizvoda mogu prouzrokovati rak dojke. Crna Gora još nema nacionalni registra oboljelih od raka dojke, ali su brojke visoke prema procjeni ljekara koji se bave liječenjem pacijenata od raka dojke.
Tokom akcija preventivnih pregleda u Ordinaciji Masoničić, pored raka dojki koje se otkriju kod žena, otkriven je i rak dojke muškarca.
Predavanje na temu “Prevencija carcinoma dojke” je održano u dvorcu kralja Nikole, kroz realizaciju projekta “Dobar dan, kako ste” u organizaciji NVO Povjerenje i JZU Dom zdravlja Bar I NVO “Zdrava dona Montenegrina”. Projekat finansira EU,uz podršku Austrian develompent cooperation, Austrian red cross, Crvenog krsta Crne Gore. Osim u dvorcu, dr Cicmil i dr Masoničić održale su radionicu na istu temu u Crvenom krstu Bar.
{galerija}info/2018/2/gina{/galerija}
