Izdavanje knjige „40 odabranih hutbi iz džamije Selimija“ mr Muidina ef. Milaimija poklapa se sa 15 godina od postavljanja kamena temeljca za Islamski kulturni centar, 3 ipo godine od njegovog svečanog otvaranja, kao i jubilej povodom 20 godina rada mr Milaimija u Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, odnosno u Medžlisu Islamske zajednice Bar. Knjiga je dvojezično izdata, na bosanskom i albanskom jeziku.

Imam Škanjevića džamije i profesor u medresi „Mehmed Fatih“ Ismail ef. Husić svojim milozvučnim glasom proučio je ajete, odlomke iz Časnog Kur'ana.Od dolaska mr Muidina ef. Milaimija u Islamsku zajednicu Bar predsjednici Odbora, kasnije Medžlisa bili su dr Muhtar Haverić, hdž. Šemdudin Dino Bećović, hdž. Suljo Mustafić i hdž. Ćazim Alković.
Aktuelni predsjednik MIZ Bar Ćazim Alković, recenzent i promoter knjige, u svom izlaganju naveo je: „Do sada Islamska zajednica Bar je gradila džamije, instrastrukturu, ali sada je došlo vrijeme da se grade ljudi, obrazovani, slobodnomišljeni i tolerantni vjernici, a to mogu samo uz kvalitetno obrazovanje na svim poljima.
Pored imperativa muslimanima, da vjeruju i potvrđuju da je Bog Jedan, a da je Muhammed a.s. Njegov rob i Njegov poslanika, muslimani imaju obavezu neprekidnog učenja, izučavanja i stalnog usavršavanja svojeg znanja i morala.
Muidin ef. Milaimi revnosno ispunjava propisane nam imperative, stiče nova korisna znanja, neprekidno uči, izučava i svaku priliku koristi da stečeno znanje prenese na svoje sljedbenike, na svoj džemat. Džuma namaz i hutba su posebna prilika za prenošenje znanja i za podučavanje islamu i islamskim vrijednostima. Islamski kulturni centar posjeduje najveću džamiju u Crnoj Gori u kojoj džumu namaz klanja veliki broj džematlija što imama obavezuje da ispuni njihova očekivanja, da učini da vjernici sa džume izađu zadovoljni, duhovno bogatiji, da budu bolji roditelji, da budu bolja djeca, bolja braća i bolji prijatelji. Efendija Milaimi daje sve od sebe kako bi hutbe kojima prenosi Allahovu riječ doprle do srca svakog vjernika i svako srce omekšale i učinile ga boljim.
Sve što imam Milaimi prenese sa mimbera vjernicima ostaje u njihovim srcima i oni će sve vrijednosti hutbe podijeliti sa svojom porodicom i prijateljima. Efendija Milaimi je otišao korak dalje, odnosno korak bliže svojim vjernicima i svoje hutbe zapisao i objavio u ovoj knjizi i tako ih učinio dostupnim svima i od zaborava ih sačuvao za sva vremena.“
Recenzent i promoter knjige mr Senad Alibašić, govorio je o značaju govora i govorništva koje datira od datiranja samog čovjeka. Koliko je bitna Hutba, koja dolazi od arapskog glagola hatabe što znači govoriti, držati govor, ukazuje činjenica da je nakon preseljenja poslanika Muhammeda a.s., na Bolji svijet tu obavezuju preuzeo halifa.
„Autor ove knjige je, svakako, počašćen darom lijepog pripovijedanja i osjećajem za prostor i vrijeme i slušaoce kojima se obraća. To se da osjetiti kroz ovu knjigu koja je objedinila rad i pripremanje hutbi koje drži od 2014. godine.
Knjiga sadrži četrdeset hutbi, govora. Hutbe su pisane laganim stilom, koji je lako razumljiv i shvatljiv kako za intelektualca tako i za običnog džematliju. Ove hutbe se odlikuju time što nisu preduge i nisu „natrpane“ ajetima i hadisima nego su u tom pogledu „umjerene“. Sve hutbe u ovoj knjizi tretiraju aktuelne teme. Mudin ef. Kroz ove govore stalno i iznova podsjeća na one univerzalne vrijednosti koje islam propagira. Ovom prilikom se srdačno zahvaljujem vrijednom imamu što mi je omogućio da budem dio ovih vječnih poruka koje promoviše u svojim hutbama.“, istakao mr Alibašić.
U ime reisa Rifata ef. Fejzića o knjizi i dvedesetogodišnjem radu mr Muidina ef. Milaimija govorio je direktor medrese „Mehmed Fatih“ Fuad Čekić.
„U Islamu je poznata institucija džume. Jednom sedmično svi vjernici se okupljaju na jednom mjestu, prostoru, džamiji i slušaju propovjed, govor, hutbu imama i obavljaju džumu namaz. Svi obredi u islamu ne sadrže ništa što pripada čovjeku. Kada obavljamo namaz, mi izgovaramo samo ono što je Allah dž.š. objavio. Kada obavljamo obrede hadždža, mi obavljamo samo one radnje koje su nam naređene. Kad postimo, mi se sustežemo od hrane, jela i piće, i tu nema nikakvog ljudskog doprinosa, osim napora čovjeka. Ali, kada je riječ o hutbi, Allah dž.š. je dao da uz Božiji govor jedan dio preostane za ono čovjekovo. Da čovjek, imam kaže nešto svoje. Ovo je važno – nema vjere bez učitelja, imama, onoga koji će univerzalnu Božiju riječ svakom davati onoliko koliko mu je potrebno. To traži napor i pronicljivost imama, da procijeni situaciju, okolnosti, nivo obrazovanja, kulturološke, političke i sve ostale situacije. To znači da imam univerzalnu Božiju riječ prenese ljudima na način koji će oni razumjeti i shvatiti. Zato je hutba tako važna. Zato je važno ovo djelo, način na koji je ono prenijeto. Jer kada jedan imam napravi zbirku govora je, zapravo, hronologija događaja koji su se dešavali na jednom mjestu, jer imam mora uzeti sve okolnosti tog mjesta.“, rekao je ef. Čekić.
„Ova knjiga hutbi pokušava objediniti trogodišnji period vjerskog života, u kome ovaj Islamski kulturni centar zaživljava, u svoj punoći svojih sadržaja, postajući nezaobilazni topos duhovnog i kulturnog života ovdašnjih muslimana. Ta duhovna dimenzija, suštinski jednostavna, ali i univerzalna, ujedno duboka i sadržajna – svjedoče nam o vanvremenskom i nadnaravnom karakteru vjere u Boga i Objave poslate svim ljudima. Muidin efendija se obraća hutbom koja je, kroz svoje poruke, za islamske vjernike – okvir u kome se nalazi sadržaj i smisao njihovog razumijevanja svijeta i društvenih procesa, u tih sedam dana, koliko protiče od jedne do druge džume. Umješnost kojom se objašnjava složeni sistem teološkog učenja i šerijatskih propisa koji izviru iz njega, znači jednostavnosti u tumačenju i slikovitost u prenošenju prema slušaocu, odnosno čitaocu. Ovo su odlike koje će uočiti svaki čitalac ove knjige, na isti način na koji će to osjetiti džematlija, kada petkom sluša hutbu u džamiji Selimija. Danas je to posebno teško, kada je islam pod posebnom pozornošću zbog nekih devijantnih tumačenja, a muslimani često stigmatizirani zbog pojedinaca ili skupina koje, koristeći muslimansko ime i pozivajući se na islamsko učenje, siju mržnju, isključivost i čine nasilje, treba imati puno senzibiliteta i jasnoćom poruka odvajati zabludu od istine. Muidin efendija to radi odvažno ali i istančano, ne ostavljajući prostora za višeznačna tumačenja vjerske dogme i poruka hutbe. Beskompromisno osuđuje nasilje i nad muslimanima, ali i nad drugima, ako ga čine pojedinci, zlupotrebljavajući i pogrešno tumačeći univerzalne poruke islama. U viševjerskom društvu, gdje je slojevitost identiteta istorijska konstanta, uvijek je iznova, potrebno tražiti niti koje spajaju ljude u potrebi njegovanja razumivanja i suživota.
Svoj pregalački rad usmjeren na punom zaživljavanju svih sadržaja Islamskog kulturnog centra, Muidin ef. Milaimi zaokružio je na lijep način. Hutbama iz džamije Selimija koja predstavlja jezgro vjerskog života iz kojeg zrači duhovnost i kultura, čiji je viševjekovni kontinuitet, prepoznatljiv na svim poljima nasljeđa i razvoja Bara i Crne Gore.“, izvedeno iz recenzije profesora Sulja Mustafića.
Na kraju, prisutnima se obratio autor knjige, glavni imam mr Muidin ef. Milaimi: „Veoma sam uzbuđen, sa punim emocijama doživljavam ovaj dan, kao i jubilej dvadeset godina mog rada u ovom predivnom gradu u kojem sam primljen i prihvaćen kao da sam ovdje rođen. Posebna mije čast što su sa nama pripadnici pravoslavne i katoličke vjere kako bi podržali naš projekat i samim tim pokazujemo ne samo Crnoj Gori, već i cijelom svijetu da je Bar kultikulturalni, multinacionalni i multivjerski grad, kao i sama Crna Gora. Takođe, zahvaljujem se svim imamima koji su došli. Zahvaljujem se prethodnom reisu Idrizu Demiroviću, aktuelnom reisu Rifatu ef. Fejziću, zahvaljujem se svim predsjednicima MIZ Bar na dobroj saradnji. Bilo mi je veliko zadavoljstvo raditi sa njima i nadam se da ćemo još raditi zajedno. Što se tiče knjige, zahvaljujem se svim saradnicima koji su mi pomogli za izdavanje knjige i koja je sada dio predivnog Centra, jer od srca dajem dio sebe, zajedno sa svojim saradnicima da ovaj Centra funkcioniše i kako bi bio kuća svih ljudi bez obzira odakle dolaze.“
Autor knjige mr Milaimi se zahvalio mr Suadu ef. Ukošata koji mu je pomogao pri prevođenju knjige na albanski jezik. Takođe se zahvalio sekretarici Sadiji Kastrati na njenom predanom, požrtvovanom i profesionalanom radu i doprinosu u MIZ Bar.
Potpredsjendik MIZ Bar Ekrem Kemo Zaganjor uručio je plaketu priznanje autoru, glavnom imamu mr Muidinu ef. Milaimiju.
Moderator programa je bio profesor Suljo Mustafić.
Među prisutnima su bili pomoćnik reisa Rifata ef. Fejzića Omer ef. Kajošaj, gradonačelnik Bara dr Zoran Srzentić, predsjednik SO Bar Radomir Novaković Cakan, NJ.E. Ateše za vjerska pitanja Teufik Yucesoy, nadbiskup barski Rok Đonlešaj, arhijereski protonamjesnik barski Slobodan Zeković, imami Bara, Ulcinja i Podgorice, predstavnici društvenog, kulturnog i političkog života Bara i Crne Gore, kao i predstavnici medija.
Prisutni su imali priliku da odgledaju kratak film, čiji je narator bio profesor Suljo Mustafić, o radu i doprinosu glavnog imama mr Muidina ef. Milaimija u proteklih dvadeset godina u Odboru/Medžlisu Islamske zajednice Bar. O predanom zalaganju i velikom napretku koje je MIZ Bar osjetio od dolaska mr Milaimija govorili su: reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, Jusuf Kalamperović, bivši predsjednik MIZ Bar Šemsudin Dino Bećović, kao i džematlija Suljo Brkanović.

Izvor:Islamski Kulturni Centar Bar