Čestitamo veliki praznik - svima onima koji ga danas slave!
Za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori izabran je 13 januar, u spomen na isti dan 809. godine, kada su mošti sv. Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor.
Svečana akademija i centralna proslava Dana hrvatskoga naroda održana je sinoć u dvorani Auditorium (bivši Dom vojske) na Seljanovu – Tivat.
Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2026. započet je svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, održanoj protekle nedjelje u katedrali sv. Tripuna u Kotoru.
Da podsjetimo,
Skupština Crne Gore, 29.12.2019. godine, je usvojila Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola kojim je uređeno pravo na slobodan izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola, pripadnika_ca manjinskih naroda.
Nacionalni simboli manjinskih naroda su grb, zastava i himna.
Etalon grba i zastave, notni zapis himne, kao i nacionalni praznik, utvrđuje svojom odlukom savjet manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a saglasnost na odluku daje Vlada Crne Gore.
Vlada Crne Gore je 24. septembra 2020.godine dala je saglasnost na odluke o zastavi, notnom zapisu himne i utvrđivanja Dana nacionalnog praznika pripadnika albanskog, hrvatskog i romskog naroda.
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori odlučio je da pripadnici_ce hrvatskog naroda u Crnoj Gori mogu upotrebljavati zastavu i grb Republike Hrvatske, te hrvatsku himnu „Lijepa naša domovino“. a za Dan nacionalnog praznika pripadnika hrvatskog naroda u Crnoj Gori utvrdilo je 13. januar – dan prijenosa mošti Svetog Tripuna u Kotor (Karike).
U skladu sa ovim Zakonom, u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda čine više od 5% stanovništva na dan nacionalnog praznika tog manjinskog narodana zgradama organa lokalne samouprave, ističe se zastava tog manjinskog naroda. Dakle, osim ispred sjedišta Hrvatskog nacionalnog vijeća, zastava Hrvata se ističe i na zgradama organa lokalne samouprave Tivta i Kotora.
Međunarodni standardi ne isključuju ograničenja na upotrebu simbola stranih država od strane nacionalnih manjina. Ipak, zvanična Crna Gora nije posezala za dostupnim restrikcijama nego je snažno nastavila sa politikom društvene i državne kohezije uvažavajući, bez ograničenja, slobodnu volju i opredjeljenje manjinskih naroda.
