Predstavnici projektantskih timova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji rade deponije na Korčuli i kod Mostara boravili su danas u organizaciji Svjetske banke i Regionalnog vodovoda na sanitarnoj deponiji Možura u Baru.
Sastanak je organizovan u cilju upoznavanja gostiju iz regiona sa primjerom dobre prakse na barskoj deponiji.
“Možura je samoodrživ projekat koji stvara dobre uslove za dalji razvoj. Nadamo se da ćemo nastaviti kvalitetnu saradnju sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim organizacijama iz ove oblasti. Značajno je i učešće Regionalnog vodovoda, koji kao jedan od domaćina pruža podršku u svojstvu implementacione agencije. Raduje što smo sa našim iskustvom i pozitivnom praksom u poziciji da kolegama iz regiona ukažemo na nedostatke i damo korisne sugestije”, rekao je predsjednik Odbora direktora Možura doo Andro Drecun.
Na deponiji Možura zaposleno je samo 17 radnika koji održavaju deponiju na koju se odlaže 65- 66 hiljada tona otpada godišnje. Troškovi održavanja su svedeni na najmanju moguću mjeru, uredno se servisiraju sve obaveze, a ovoj firmi ističu da su ponosni što iz sopstvenih sredstava čak i finansiraju manje investicioone projekte.
“Predstoji druga faza izgradnje deponije, regulisanje ocjednih voda, nabavka mehanizacije i, krucijalno važan projekat- izgradnja centra za selektiranje otpada kao jednog od najbitnijih činilaca budućeg uspješnog rada. Najpovoljnije bi bilo da sredstva za tu investiciju obezbijedimo putem grantova, odnosno bespovratnih sredstava”, dodao je Drecun.
Viši stručnjak za infrastrukturu Svjetske banke Stjepan Gabrić, u Baru je boravio u svojstvu koordinatora projekta zaštite obalnih voda od prosljeđivanja voda iz deponija na području južnog Jadrana.
“Zadovoljan sam, posebno finansijskom održivošću čitavog modela, jer nije toliki problem dobiti sredstva za investicije, već je problem održavanja sistema. Zadovoljstvo je vidjeti da na Možuri postoji finansijski održiv model i bilo bi dobro ovu saradnju nastaviti i u budućnosti. Projekat prikupljanja i prečišćavanja ocjednih voda sa deponija smeća sa svrhom zaštite podzemnih voda i obalnih voda na južnom dijelu Jadrana, u cjelosti se finansira kao grant iz sredstava Globalnog fonda za zaštitu okoliša preko Svjetske banke, Ministarstva za zaštitu okoliša Hrvatske i Ministarstva vanjske trgovine BiH”, izjavio je Gabrić.
Šef jedinice za implementaciju u JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Budva Predrag Bjelobrković rekao je da je važno da “mi u Crnoj Gori nismo često u prilici da možemo naša iskustva ponuditi nekom drugom, pa je time zadovoljstvo zbog sadržajnih razgovora i obilaska sanitarne deponije Možura koja je u svakom smislu uspješan projekat”.
Potpredsjednik opštine Bar Dušan Raičević je istakao da je izgradnja deponije Možura “vizionarski projekat Vlade Crne Gore, kojeg je kao takvog prepoznala i Svjetska banka”.
“Pored ekonomskih benefita koji su bili i glavni razlog zašto se promijenio karakter deponije, nažalost sami vijek trajanja koji je inicijalno bio planiran na 25 do 30 godina, se smanjuje. Međutim, postoje određene mjere uz koje bi se produžio vije sanitarne deponije u Baru”, kazao je Raičević.
{galerija}info/2017/9/deponija{/galerija}
