Nakon tročasovne rasprave usvojen je program rada za tekuću godinu DOO Komunalne djelatnosti sa 25 glasova "za" i jednim "protiv".
"DOO Komunalne djelatnosti će u narednom periodu fokus staviti na povećanje naplata potraživanja za usluge po cjenovniku koji datira od februara 2009- te godine, čime nastojimo da obezbijedimo neophodna sredstva za uspješno poslovanje i unaprijeđenje djelatnosti" saopštila je direktorica Nedeljka Orlandić na šestom nastavku 18. sjednice SO Bar.
Komunalne djelatnosti moraju više domaćinski odnositi prema novcu građana Bara-kazao je Savo Vujošević (DEMOS)
Kada će u Baru biti sagrađen azil za pse postavio je upit Predsjednik SO Bar Radomir Novaković Cakan .Programom rada i za 2017. godinu nije planirana ova djelatnost. On je kazao i da je u dopisu Komunalnih djelatnosti koje potpisuje direktorica Orlandić navedeno da je po osnovu 50 okončanih sudskih postupaka u periodu od 2011 do 2016. godine za naknadu štete zbog napada i ujeda pasa lutalica isplaćeno 59.012 eura, te da se pred Osnovnim sudom u Baru vodi još 30 postupaka.
Kako bi se smanjili troškovi ulučne rasvete kao i drugi bilo dobro da se uvede solarna rasvjeta, što je investicija koja bi se za nekoliko godina višestruko isplatila-predložio je Savo Pavlović (SD).-Jedan od uslova da Crna Gora postane članica EU i time dio civilizovanog društva, neophodno je da obezbijedi azil za pse i mačke sa svim potrebnim pratećim objektima. Veliki problem u Baru je i lutajuća stoka.
"U interesu svih koji živimo u Baru nadam se da ćemo problem azila ipak uspjeti da riješimo, kao i nedostatak deponije za uginule životinje. Iako su vlasnici lutajuće stoke kažnjavani, to nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Nastavićemo da u saradnji sa Komunalnom policijom pokušamo da što prije stanemo na put tom problemu" odgovorila je direktorica Komunalnih djelatnosti.
Veliki problem su i divlje deponije na nekoliko lokacija u gradu.
Branka Nikezić (DPS) istakla je da se Program rada donosi prilično kasno. Brojni su razlozi i opravdanja zbog kojih Komunalne djelatnosti ne funkcionišu na način na koji bi trebalo - slaba naplata, stara mehanizacija, a investicije na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži uzrok su razrovanih ulica u susret turističkoj sezoni... "Sinergija između poslova koje obavljaju komunalne djelatnosti i građani mora biti na većem nivou, jer ovo društvo ne može samostalno. Moramo isforsirati da što prije Bar osvane onakav kakav grad sa ovakvim potencijalima zaslužuje" kazala је Nikezić.
"Na najbolji način čuvamo naše palme od surlaša time što ne orezujemo suve grane palmi ,time ih štitimo ih od surlaša, pošto bi se orezivanjem stvorilo meko tkivo kroz koje bi ova štetočina imala lakši pristup", kazala je Mira Prentović iz Komunalnih djelatnosti.
Predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić procjenjuje da je ogroman trud zaposlenih u Komunalnom preduzeću da grad i opština budu čisti.
"Količina otpada deponovana na Možuri je prošle godine bila veća nego prethodnih. To govori o velikom naporu da se održi čistoća i komunalni red. S druge strane "nicanje" divljih deponija i loš odnos građana stoje na putu naporima preduzeća. Ostvarili smo saradnju sa sa čelnicima preduzeća u Mariboru koje je jedno od najboljih u Sloveniji. Oni su boravili u Baru, čekirali probleme i definisali pravce u kojima treba ići kako bi se promijenila svijest da je komunlani otpad balast i trošak. On to nije- u njemu leži profit. Moramo raditi selekciju otpada, postaviti kontejnere u kojima će on biti selekcioniran. Slovenci stumulišu građane tako što im se na osnovu toga koliko su otpada pravilno selektovali za toliko umanjuju račun" ukazao je predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić. On je objasnio da se u najskorije vrijeme moraju zamijeniti postojeći kontejneri, od kojih pola moraju biti za selekcioni, a pola organski otpad, čime ćemo se približiti evropskim standardima.
"Ne možemo azil da posmatramo kao logor u kojem ćemo sve napuštene pse u Baru držati zatvorene. On podrazumijeva skupljanje, vakcinisanje, brigu i poslije nekoliko sedmica udomljavanje ili njihovo vraćanje u prirodu. U Baru postoji nekoliko privatnih azila. Izvršili smo i brojanje pasa. Otežavajuća okolnost je što u Bar dovoze grupe pasa iz ostalih crnogorskih gradova koji se kreću u čoporima i opasni su. Problem su i kućni ljubimci koje vlasnici ostavljaju. Na teritoriji opštine Bar nema bjesnila. Vakcina košta jedan i po euro. Ujed psa ne smije da se hirurški obrađuje u smislu šivenja, pa samim tim trošak zbrinjavanja nije onoliko visok kako se to u posljednje vrijeme nastoji prikazati. U dogovoru sa NVO "Prijatelji životinja" otvorićemo štand gdje će volonteri dva puta nedjeljno razgovarati sa zainteresovanima" saopštio je gradonačelnik Bara.
{galerija}info/2017/5/SO19{/galerija}
