“Željko Milović je ovom knjigom zadužio i Festival, i Bar, i buduće generacije, jer je kroz priču u tri decenije manifestacije ispričana i priča o istoriji grada, onakav kakav je bio za to vrijeme”, istakao je, pored ostalog, dramski umjetnik i koordinator Festivala “Susreti pod Starom maslinom” Dragiša Simović juče na maloj sceni “Godo” u Domu kulture promovisana monografija “Mir, mir, Mirovica, 30 godina”.
Autor ove vrijedne knjige, koja se umnogome razlikuje od sličnih ostvarenja, upravo po tome što su u šture faktografske elemente utkani i književni momenti, objasnio je u razgovoru sa prof. Milom Čordašević, koje su njene specifičnosti.
“Trudio sam se da to ne bude klišeizirana monografija, kakvih mnogo ima. Zato sam na početku svakog mini-poglavlja, godinu za godinom, opisao neke od događaja koji su uticali na održavanje manifestacije i trudio se da pokažem da tok života ide i mimo nas i mimo Festivala, a da se svi skupa trudimo ostaviti neki trag o tome. Ima među tim pomenutim događajima od 1987. do danas mnogi koje bismo voljeli da se ne pamte, ali i onih veselih i plemenitih koji su činili ovaj grad”, rekao je Milović.
Po riječima Čordašević, posebno je upečatljiva naslovna strana.
“Odlučio sam se za naslovnu stranu sa maslinovim vijencem koji pluta po moru, jer je ovo dječji festival, i svi gosti, kada je ponesu, sjećaće se makar ove naslovne strane, mora i maslinovog vijenca koji simbolizuje mir, koga je kod nas bilo i kada ga u u Jugoslaviji nije bilo.
Mr Milun Lutovac se nadovezao na Milovićevu tvrdnju da je knjigu bilo teško napisati “jer kod nas vrijeme počinje od nas, i samo od nas, pa su se tom maksimom rukovodile i neke ranije generacije organizatora ovih Susreta, ostavivši bez pisanog traga one koje su dolazile decenijama kasnije”, objasnivši da su knjige poput ove dokaz da se mora ostaviti što se može više onima koji dolaze jer je sjećanje porozno i “ne postoji istina, već samo više istina”.
“Ova knjiga ima jednu veliku manu – istinita je”, zaključio je Lutovac.
Jedan od utemeljivača Festivala Branka Nikezić, tadašnja predsjednica Kulturno-prosvjetne zajednice, prisjetila se vremena u kome je “KPZ objedinjavala čitavi amaterizam i sve klubove koji su postojali u kulturi, te da su iz njenog okrilja izašle mnoge manifestacije, poput “Susreta pod Starom maslinom” i “Barskog ljetopisa”.
“Moto festivala ‘Maslina, mir, prijateljstvo’ ustanovljen je mnogo prije jezivih devedesetih godina. Da su nas poslušali, nas koji smo slali ovakve poruke sa Mirovice i pod okriljem Stare masline, nikada prošlost ne bi bila onakva kakvu je pamtimo u posljednjim decenijama XX vijeka”, kazala je Branka Nikezić.
Ćazim Nikezić je u ime izdavača, direktora Kulturnog centra, čestitao Miloviću na “odličnom poslu i knjizi kojom se manifestacija može podičiti”, a Rajko Joličić, jedan od pokretača Festivala ustvrdio da je “ova knjiga, kao i sva ostala djela Željka Milovića, spomenik gradu, pa bi naslov njegovih sabranih djela mogao biti ‘Upoznaj svoj grad da bi ga više volio’”.
Na promociji su, uručene plakete zahvalnosti Branki Nikezić i Ćazimu Nikeziću za “osnivanje i višedecenijsku podršku Festivalu ‘Susreti pod Starom maslinom’”.
{galerija}art/2016/11/gricko{/galerija}
