Trideset godina najznačajnije kulturne manifestacije u Baru „Barskog ljetopisa“ sublimirano je u Monografiji "Barski ljetopis- prvih 30 godina".

U Dvorcu kralja Nikole je promovisana monografija pripremljena u čast velikog jubileja obilježenog prošle godine - tri decenije od ustanovljenja tog festivala kao najznačajnije smotre kulture i umjetnosti u Baru.

Piše: Biljana Dabić

Monografija je koncipirana tako da sveobuhvatno prati ključne segmente Festivala. Kroz sagu o „Barskom ljetopisu” ispričana je priča o gradu Baru, njegovim ljudima i zanimljivim događajima, na prijemčiv i neopterećujući način.
Izdavač knjige, u ime Opštine Bar, je predsjednik Dušan Raičević, koji je istakao da mu je čast da govori na promociji kapitalnog djela - Monografija "Barski ljetopis- prvih 30 godina"
-Posebno me čini srećnim što u publici vidim ljude koji su tada, 1988.godine dali dio sebe, utkali u ovaj Festival koji živi, i sigurno će živjeti u narednim godinama. Mi ćemo svi dati doprinos, i utemeljivači i mi mlađi, kazao je Raičević dodajući da će za 20 godina biti predstavljeno još jedno ovakvo djelo
Glavna i odgovorna urednica Monografije i autorka likovnog segmenta, dr Anastazija Miranović kazala je da sublimirati među korice knjige trideset godina života jednog kulturno-umjetničkog festivala, svakako je velik izazov, koji umnogome prevazilazi početni imperativ.

-Tri decenije „Barskog ljetopisa” mnogo je više od od pukog sabiranja sadržaja njegovih programa, njihove klasifikacije, stručne obrade... Bezmalo, to je tridest godina života grada pod Rumijom, prožeto društveno-političkom zbiljom i svim pratećim uzusima koji predstavalju kulturni pejzaž jedne sredine, kazala je Miranović
Njen izbor za članove autorskog tima su ljudi koji, kao akteri i sudionici, najbolje poznaju Festival i njegov razvoj tokom prethodne tri decenije. To su, pored nje i mr Miluna Lutovca, Milan Vujović, Vladimir Domatević, Željko Milović i Dragiša Simović. Svako od njih ponaosob je, u okviru segmenata Festivala kojim se bavio, govorio o najznačajnijim dešavanjima na Festivalu u proteklih trideset godina prenoseći ranija iskustva, teškoće sa kojima su se susretali kao i anegdote koje su pratile dešavanja.
Moderator promocije Monografije i autor književnog segmenta mr Milun Lutovac je, istakao da „za razliku od mnogih drugih virtuelnih i potrošačkih festivala zametnutih po krajoliku crnogorske kulture, „Barski ljetopis“ – festival srećno biranog značenja i imena, tiho i nenametljivo na ćudljivom razboju društvenih promjena, pune tri decenije ’tka zlatnu nit’ našeg identiteta i prepoznatljivog trajanja“.
O nastanku i prvoj godini festivala podsjetio je novinar i publicista Željko Milović, sa osvrtom
na društvene, ekonomske i kulturne prilike u Baru 1987. i 1988. godine.
-Imao sam i važan zadatak da ne zaboravim sve te divne ljude koji su prvi put stali iza ideje o ‘Barskom ljetopisu’, odnosno o ‘Barskom kulturnom ljetu’ kako se prvobitno zvao. U suštini, bila je to priča o ‘buđenju’ jednog grada. Tek je bila izgrađena Robna kuća ‘Izbor’, marina je bila pri kraju, počeli su da se grade široki bulevari i zgrade, pa je grad poprimao urbanu formu. Festival je nastao kao logičan slijed - da se urbana upotpuni i kulturnom formom”, kazao je Milović, podsjećajući publiku u Dvorcu kralja Nikole na ljude koji su pokrenuli najveći festival pod Rumijom: Sloba Milatovića, Miloša Šuštera, Jusufa Kalamperovića, Dragišu Simovića, Vlada Gaževića, JovanaPavićevića, Marka Ostojića, Sava Lekića, Branku Nikezić, Boška Miloševića, VojaBanovića, Nikolu Stanišića... pa sve do mladih ljudi koji su se posvetili tom prvom ljetopisu.

Monografija je evocirala brojne uspomene koje je na svojstven i duhovit način dočarao novinar Milan Vujović .
-Izlazak Monografije je veliko zadovoljstvo nas koji smo radili na ovom djelu, a i ljudi koji je budu listali, kazao je Vujović podsjećajući da je bio i glumac nekoliko predstava u produkciji Kulturnog centra. Prisjećajući se predstave “Siroti mali hrčki”, avantura u kojima se osjećao kao Ričard Gir, Vujović je kazao da je nakon uloge u ovoj predstavi Dijana Marojević iz trećeg razreda Gimnazije upisala Akademiju u Beogradu.
Dragiša Simović je kazao da su u minulim vremenima, do 30.-tog Ljetopisa radili na projektima koji su bili vezani za crnogorske gradove, Crnu Goru, te da su te teme, po njegovom mišljenju, mnogo prijemčljivije “od američke muke 1928....šta se tamo dešavalo”
Dugogodišnji direktor Kulturnog centra Bar i „Barskog ljetopisa“ Ćazim Nikezić je kazao da su tokom decenije njegovog rada na poziciji direktora, „scenama „Barskog ljetopisa“ prošla mnoga imena iz svijeta kulture, iz zemlje, regiona, svijeta i da je barska publika mogla uživati u raskoši stvaralaštva poznatih slikara, književnika, muzičara, filmskih i pozorišnih stvaralaca, pa je stoga Bar postavljen na kulturnoj mapi svijeta“.
Ksenija Popović, aktuelna direktorica Festivala istakla je da „Barski ljetopis“ predstavlja svetkovinu umjetnosti, koja je odoljela teškim društvenim i finansijskim vremenima.
„To je uspio zahvaljujući entuzijazmu onih koji su ga organizovali, na njemu nastupali i publici koja ga je vjerno pratila. Mi koji smo ga naslijedili, uz zadatak da ga povedemo u budućnost i usmjerimo ga savremenim tokovima, to činimo sa velikom odgovornošću prema svemu što je bilo juče, a o čemu svjedoči upravo ova knjiga i sa sviješću da festival koji kreiramo danas, treba da zajedno sa prethodnih 30 izdanja bude legat onima koji će ga naslijediti od nas“ dodala je Popović.
Saradnici u pripremi monografije su Vjera Knežević Vučićević, Ivanka Leković, Ćazim Petović, Radomir Petrić, lektorka Vesna Pavićević, Anto Baković, foto studio Petović, a grafički dizajn potpisuje DPC Podgorica.
-Ukoliko nakon čitanja Monografije zaintrigiramo i neke nove poklonike „Barskog ljetopisa”, naša misija je uspjela, zaključila je Miranović.