Autori postavke su istoričarke umjetnosti Ljiljana Karadžić i Snežana Ivović, kao i selektor likovnog programa Barskog ljetopisa, Milun Lutovac. Izložba se organizuje u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore.

U muzičkom dijelu programa učestvovaće prof.dr Rade Amanović (gitara) i Milena Janković (vokal). Na otvaranju će govoriti mr Milun Lutovac i ministar kulture mr Janko Ljumović, koji će i otvoriti izložbu „OD PREDJELA KA ZNAKU“

Piše: Milun Lutovac

Priđemo li bliže jednoj od slika Mila MILUNOVIĆA doživljaj će zatražiti intermeco da se snađe u arabesci izukrštanih linija i poteza. Međutim, utisci se brzo sređuju i osmišljavaju snažan i pouzdan potez koji se zaustavio kada je prostor dosegao oblik i upreo se, kao školjka u mrežu, u opštu uravnoteženost slike. Tajna je u tome što uvijek ostaje nešto neiskazano, nešto što je teško, a možda i nemoguće, pretočiti u riječi...

U djelu Mila Milunovića materija je tu da bude preobražena, a ne da bude prezrena i odbačena. Metodologijom sticanja iskustva (vještinom i načinom razmišljanja) koja razvija istraživačku sklonost i praktično djelovanje Milunović zna da svijet u kojem on stvara „djelo“ nije nikakav stečeni red koji garantuje konačna rješenja, već svijet u kojem je on odgovoran saučesnik koji se se mora kretati prema hipotetičkim i promjenjivim rješenjima u neprestanoj negaciji postojećeg i stvaranju novih oblika.

Ako toga nema, nema ni djela!

Petar LUBARDA je još u ranom djetinjstvu upio akorde, oblike i boje crnogorskog krša. Nikad ih nije zaboravio, uvijek im se vraćao i ovjekovječio ih na svojim platnima.

Imao je uzbudljivu životnu i slikarsku odiseju. Cetinje, Nikšić, Herceg Novi, Split, Sinj, Beograd, Pariz, Rim, njemački logori, ponovo Cetinje, Beograd... Uvijek i svuda je tragao za tajnom likovnog izraza i otkrio je, više svojom intuicijom i samosvojnošću, nego zahvaljujući uticajima, od kojih su bili najsnažniji Leonarda da Vinčija, El Greka, Sutina, pariskih i italijanskih galerija, ... Njegoša i Crne Gore.

Jedan od prelomnih događaja za Lubardu bila je izložba u Beogradu 1951. godine. Ona je označila raskid sa soc-realističkim manirom i najavila novo ime moderne umjetnosti. Od pojave Lubardinih radova na toj izložbi, drugačije se mislilo, pisalo, a naročito slikalo. Lubarda je, sa Milom Milunovićem, Milošem Vuškovićem i drugim slikarima te generacije najavio novu epohu, zasnovanu na načelima evropske likovne misli, izraženu na originalan način, otkrivanjem univerzalnosti u pejzažu i čovjeku crnogorskog tla.

{galerija}art/2017/7/milun{/galerija}